ZIURS, novi zakon i šta znači ako radite u Sloveniji

Ukratko

Zakon još ne važi. Slovenački parlament ga je usvojio 11. maja 2026. Ustavni sud je 24. jula dozvolio referendum, a potpisi se prikupljaju od 1. septembra do 5. oktobra 2026. Ako inicijatori prikupe 40.000 potpisa, odlučuje referendum.

Do tada važe stara pravila. Sve niže je opis onoga što bi se promijenilo.

Da li se ovo uopšte tiče vas

Tiče, ako imate s.p. u Sloveniji ili izdajete stan.

Porez i doprinosi u Sloveniji ne zavise od pasoša. Zavise od toga gdje ste poreski rezident i po kojoj osnovi ste osigurani. Ako ste registrovali s.p. i osigurani ste po osnovi samozaposlenja, na vas se primjenjuju ista pravila kao na svakog drugog.

Ono što jeste drugačije za vas jeste dozvola za boravak, i tu je jedina prava zamka u ovom zakonu. O tome niže.

Paušalni s.p.

Danas se priznaje 80 % prihoda do 60.000 € i ništa iznad toga. ZIURS uvodi ljestvicu.

Ko nije bio obavezno osiguran po osnovi samozaposlenja za puno radno vrijeme neprekidno bar pet mjeseci, dobija drugu ljestvicu: 80 % do 50.000 €, 70 % za dio između 50.000 i 70.000 €, iznad toga ništa.

Uslov se skraćuje s devet mjeseci na pet. To je važno ako ste s.p. otvorili tokom godine, jer se po starom pravilu prva godina često nije priznavala.

Između 18.000 i 60.000 € prihoda ne mijenja se ništa. Oba režima tamo priznaju 80 %.

Izračunajte svoju razliku

Doprinosi kod niskih prihoda, i zamka

Novi član 145.a ZPIZ-2 kaže da se osnovica za doprinose određuje najviše u visini 45 % minimalne godišnje plate za one čiji godišnji prihod ne prelazi minimalnu godišnju platu.

Za 2026. to znači prag od 17.782,56 € prihoda. Mjesečna osnovica pada s 1.521,62 € na 666,85 €, a doprinosi s oko 612 € na oko 268 € mjesečno. Mjera se može koristiti jednom u 24 mjeseca.

Zvuči kao čist dobitak. Za nekoga s dozvolom za boravak nije tako jednostavno.

Pazite na produženje dozvole

Državljanin treće države može otvoriti s.p. tek nakon godinu dana neprekidnog zakonitog boravka u Sloveniji, i to na osnovu jedinstvene dozvole ili dozvole za privremeni boravak. Kod produženja dozvole traži se dokaz o zadovoljavajućim sredstvima za život, koja se mjere prema osnovnom iznosu minimalnog dohotka u Sloveniji.

To je posve odvojeno od poreza. Niži doprinosi vam ne pomažu kod produženja, a ako zbog njih prijavite i manji prihod, može vam odmoći. Prije nego što se odlučite za sniženu osnovicu, provjerite kod svoje upravne jedinice šta konkretno traže za vaš tip dozvole.

Prag na kojem se isplati stati

Olakšica je sve ili ništa, vezana za to da prihod ne pređe minimalnu godišnju platu. Jedan euro preko praga odnosi cijelu godišnju olakšicu.

Pri 17.782,56 € prihoda ostaje vam više nego pri 17.783 €. Razlika je oko 4.122 € godišnje, a izgubljeno nadoknađujete tek negdje pri 22.078 € prihoda.

Ako izdajete stan

Stopa poreza na prihod od izdavanja imovine pada s 25 % na 15 %.

Uvodi se i stopa 5 % za izdavanje stana ili kuće:

• rezidentu koji izdržava bar jedno dijete do 18 godina, s tim djetetom stvarno živi u toj nekretnini i tamo ima prijavljeno stalno prebivalište, ili
• rezidentu do 30 godina koji u toj nekretnini stvarno živi i tamo ima prijavljeno stalno prebivalište.

Uslov je stvarno stanovanje i prijavljeno prebivalište, ne samo ugovor.

Izračunajte porez na najam

Ako ste u radnom odnosu

Uvodi se mjesečna najviša osnovica od 7.500 € za sve doprinose. Iznad tog iznosa doprinosi se obračunavaju od 7.500 €. To pogađa samo veće plate.

Obračun plate

Šta sada

Rokovi teku po pravu koje važi danas, ne po onom koje bi možda važilo. Prijava paušalnog režima i prijava poreza na najam podnose se po važećim pravilima.

Blizu 60.000 € prihoda izračunajte oba scenarija, jer razlika zna biti nekoliko hiljada eura godišnje. Kod praga minimalne godišnje plate stvar je drugačija: ako imate dozvolu za boravak, prvo provjerite nju.